Kulturnohistorijska izložba grada Zagreba (1925.)
offset
1074 x 818 mm
sign. na prikazu d. d. k.: Lj. BABIĆ, ispod prikaza sred.: Lit. Zakl. Tisak. Narodnih novina, Zagreb
inv. br. 1124 – II

Proslava tisućugodišnjice uspostave Hrvatskoga Kraljevstva (525. – 1925.) održavala se tijekom 1925. godine. Brojni politički događaji koji su obilježili tu godinu doveli su do unutarnjopolitičke nestabilnosti i zagovaranja različitih političkih opcija. Prema navodima Renate Gotthardi-Škiljan, „sama proslava nije imala jednoznačno obilježje: u znatnom dijelu bila je zamišljena i provedena u znaku otpora centralističkoj, antidemokratskoj i protuhrvatskoj politici beogradskih vlastodržaca, ali vrhuncu proslave, Svesokolskom sletu Hrvatskog sokola pribivali su kralj i kraljica koji su bili burno pozdravljeni.“[1] Kulturnohistorijska izložba grada Zagreba kao priredba u sklopu proslave tisućugodišnjice, koju je priredio Odbor zagrebačkih Hrvatica, održala se u razdoblju 11. listopada – 15. studenoga[2] na nekoliko lokacija: u Akademijinoj palači, Sveučilišnoj knjižnici, Učiteljskom domu i foayeru kazališta, a glavna dionica izložbe bila je smještena u Umjetničkom paviljonu. Ljubo Babić kao tajnik Izložbenog odbora uredio je izložbu u Umjetničkom paviljonu te je izradio plakat priredbe. Njegovo djelovanje suvremenici su hvalili zbog organizacijskih vještina i postava izložbe. Zanimljivo je kako je Babić, osim za proslavu tisućugodišnjice, bio angažiran i za likovno opremanje knjižice te za izradu plakata (reproduciranog i na razglednici) za III. Hrvatski svesokolski slet, koji je održan 14. – 16. kolovoza 1925. u Zagrebu.[3]
Na plakatu za Kulturnohistorijsku izložbu grada Zagreba Babić se koristio gradskom vedutom kartografa Josepha Szemana iz 1822. godine na kojoj je uprizoren Zagreb s juga, od Mesničkih vrata do Petrove crkve u Vlaškoj ulici. Oko linijski uokvirenog prizora smješten je obavijesni tekst s nekoliko tipografskih rješenja – od krasopisa sa serifima (stilski povezanog s natpisom na Szemanovu prikazu) do različitih varijacija verzalnog pisma.

 

[1] Renata Gotthardi-Škiljan, Plakat u Hrvatskoj do 1941., katalog izložbe, Kabinet grafike Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1975., 26-27.
[2] Kako stoji na naknadno zalijepljenoj traci na plakatu, a ne 4. – 31. listopada, kako je otisnuto u katalogu.
[3] Vidi više u: Vesna Kedmenec Križić, Hrvatski sportski plakat, Kabinet grafike HAZU, katalog izložbe, HAZU, 2004., Zagreb, 9, i Ivan Kokeza, „O historijskom slikarstvu i liku kralja Tomislava tiskanom na razglednicama tijekom obilježavanja tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. godine“, pregledni članak, Ars Adriatica, časopis Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, 11/2022., 354-356.